U fokusu - Bosna i Hercegovina

Novine u bankarskom sistemu: Instant plaćanje tek hvata korak

Međutim, stručna javnost podsjeća da ovaj tehnološki iskorak dolazi sa zakašnjenjem, jer domaći bankarski sistem tek sada usvaja praksu koja je u Evropi i svijetu već odavno standard.

Iz Centralne banke BiH najavili su da će se u prvoj fazi sistem odnositi isključivo na međubankarske transfere unutar zemlje, uz maksimalan pojedinačni iznos od 5.000 KM. Masovne isplate, poput plata i penzija, i dalje će se obavljati po dosadašnjem modelu, dok je u narednim fazama planirano da i ta sredstva na račune stižu gotovo trenutno. 

Novi sistem biće usklađen sa platformom Evropske centralne banke TIPS, a u narednom periodu planirano je i uvođenje plaćanja putem QR koda, što bi trebalo da bude alternativa plaćanju karticama. 

Analitičari podsjećaju da su ovakvi sistemi u brojnim evropskim zemljama već godinama dio svakodnevnog platnog prometa, te da BiH tek sada sustiže tehnološke standarde koji su drugdje odavno zaživjeli.

Ekonomista Marko Đogo smatra da uvođenje instant plaćanja predstavlja pozitivan korak, ali ne i tehnološku revoluciju.

- To jeste pozitivna tehnološka promjena, ali nije nikakav veliki tehnološki skok. Postojeći sistemi platnog prometa stari su više od dvije decenije i njihova modernizacija bila je neophodna. Ono što se kod nas predstavlja kao veliki iskorak, u brojnim zemljama već je godinama uobičajena praksa - rekao je Đogo za "Glas".

Istakao je da BiH ovim ne pravi revoluciju, već smanjuje zaostatak za zemljama koje su digitalizaciju platnog prometa davno sprovele.

- Ovo nije skok u 22. vijek, nego stizanje onoga što bi već trebalo da se podrazumijeva. O bezgotovinskom i elektronskom plaćanju govori se decenijama i kako tehnologija napreduje, ovakvi sistemi postaju nužnost. Dobro je što se to konačno dešava, ali ne treba stvarati utisak da je riječ o nečemu epohalnom - kazao je Đogo.

Podsjeća da su neke zemlje, poput Kine, otišle mnogo dalje u digitalizaciji platnog prometa.

- Tamo je elektronsko plaćanje postalo svakodnevica do te mjere da novac možete prebaciti i uličnim sviračima ili prosjacima putem mobilnog telefona. To pokazuje da ovakva tehnologija više nije nikakva novost, već standard savremenog platnog prometa - naveo je Đogo.

Osvrćući se na mogućnost da banke zbog nove usluge uvedu dodatne naknade, on je ocijenio da za to ne vidi ekonomsko opravdanje.

- Banke će, kao i svaki privredni subjekt, nastojati da zarade ako im tržište to omogući. Međutim, ne vidim objektivan razlog za nove naknade, jer su troškovi uvođenja ovog sistema minimalni i riječ je o tehnološkoj neophodnosti. Ako neke banke i uvedu dodatne naknade, to će prije biti poslovna odluka nego što će biti posljedica stvarnih troškova - naveo je Đogo.

Stvarni efekti ovog sistema neće zavisiti samo od same tehnologije, već i od toga koliko brzo će ga prihvatiti banke, privreda i građani.

- Dobro je da se sistem uvodi, ali to je tehnologija koja je kod nas stigla kasnije nego u većem dijelu Evrope i svijeta - poručio je Đogo.

Manji troškovi

Iz Centralne banke očekuju da će ovaj način plaćanja smanjiti troškove digitalnih transakcija za trgovce i omogućiti razvoj novih platnih usluga. Usluga će u početku biti dostupna klijentima banaka koje su okončale tehnička testiranja, dok će se ostale finansijske institucije postepeno priključivati sistemu. Krajnji cilj je da plaćanja budu dostupna neprekidno, 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine.